2.3. Autorsko pravo

Kako se u teoriji često navodi, naziv autorsko pravo potječe od latinske riječi auctor, kojom se označavao stvoritelj, začetnik, tvorac. U modernom jeziku izvedenica autor postala je sinonim za stvaratelja književnih, glazbenih i drugih umjetničkih i znanstvenih djela¹.

Slika 18.

U pravnom smislu, autorsko pravo upotrebljava se tako da obuhvaća samo pravo autora književnih, znanstvenih i umjetničkih djela. To je pravo najveća privatnopravna vlast apsolutnog djelovanja koja daje neposrednu vlast u pogledu intelektualne tvorevine – autorskog djela. Što ovo konkretno znači? Kako ćemo vidjeti, nositelj autorskog prava ima svojevrsni monopol nad eksploatacijom svog djela, na isti način kao što i vlasnik neke stvari odlučuje o njenoj upotrebi. Naravno, kao što vlasnik stvari stvar može prodati, tako i autor može drugima ustupiti prava na imovinsko iskorištavanje svog autorskog djela.

Kako se stječe autorsko pravo? Autor stječe autorsko pravo činom ostvarenja djela. Za razliku od drugih oblika intelektualnog vlasništva poput, primjerice, patenata, ne traži se nikakav formalan postupak registracije autorskog djela – autor postaje nositeljem autorskog prava ostvarenjem djela.

Kakva ovlaštenja obuhvaća autorsko pravo, odnosno, koji je njegov sadržaj? Načelno, pravni poredak priznaje dvije vrste ovlaštenja u okviru autorskog prava. To su autorska imovinska prava i autorska moralna, odnosno osobna prava. Autorsko moralno, odnosno osobno pravo u prvom redu je pravo autora da bude priznat kao tvorac određenog književnog, znanstvenog ili umjetničkog djela. Nadalje, to je i pravo autora da sam odredi kada će svoje djelo predstaviti javnosti (pravo prve objave), kao i pravo da se usprotivi deformiranju, sakaćenju i drugim izmjenama svog djela. Ova prava su neprenosiva i strogo osobna, a nakon smrti autora o njima se mogu brinuti nasljednici i zakonom određene organizacije².

S druge strane, autorsko imovinsko pravo jest isključivo pravo korištenja autorskog djela. Autor može ustupiti imovinska prava koja proizlaze iz njegovog djela drugima sa ili bez naknade. Autor za drugog posebnim ugovorom zasniva pravo korištenja autorskog djela.

Kako prepoznajemo sadržaj zaštićen autorskim pravom? Zahvaljujući odredbama međunarodnih konvencija o autorskom pravu, u međunarodnoj upotrebi nalazi se znak © kao kratica za izraz copyright koji se obično poprati imenom nositelja autorskog prava i navođenjem godine prvog izdanja djela.


Slika 19.

Kako prestaje autorsko pravo? Zakon o autorskom i srodnim pravima Republike Hrvatske određuje da autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Ako se radi o koautorskom djelu autorsko pravo traje sedamdeset godina od smrti koautora koji je najdulje živio.

Na kraju ovog poglavlja posvećenog autorskom pravu, navesti ćemo nekoliko kategorija djela koje nemaju pravo na autorskopravnu zaštitu. U prvom redu, autorskim pravom se ne štite znanstvena otkrića, budući da ona otkrivaju postojeće, ali nepoznate prirodne zakone. Isto vrijedi i za matematičke koncepte, poslovne modele i pravila igre.

Zakoni, podzakonski akti i drugi propisi iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva, kao i njihove zbirke koje su objavljene radi službenog informiranja javnosti također ne mogu biti zaštićeni autorskim pravom.

Na kraju, dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obične medijske informacije također ne mogu računati na autorskopravnu zaštitu.

____________________________

¹Dr. Ivan Henneberg:"Autorsko pravo", str. 1, drugo izdanje, Informator, Zagreb 2001.
²Dr. Ivan Henneberg:"Autorsko pravo", str. 5, drugo izdanje, Informator, Zagreb 2001.